Valbandon na spoju izvora i mora
Ušća stalnih ili povremenih vodotoka u more biološki su vrlo produktivna mjesta. Na tom kontaktu slane i slatke vode formira se nekoliko staništa u kojima nalazimo veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Sa strane mora, na obalnom rubu, nalaze se livade sredozemnih grmastih slanjača i caklenjača u čijem se sastavu ističu zeljasta caklenjača (Salicornia europaea) […]
Ušća stalnih ili povremenih vodotoka u more biološki su vrlo produktivna mjesta. Na tom kontaktu slane i slatke vode formira se nekoliko staništa u kojima nalazimo veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Sa strane mora, na obalnom rubu, nalaze se livade sredozemnih grmastih slanjača i caklenjača u čijem se sastavu ističu zeljasta caklenjača (Salicornia europaea) i grmolika caklenjača (Arthrocnemum fruticosum). Rubove bočatih voda obrasta brojno trava slanuška (Puccinellia festuciformis), a ponegdje veća područja pokriva trska (Phragmites australis). Na mjestima gdje u smjeru kopna prestaje pojas vegetacije caklenjača, a koja ljeti ostaju na suhom, stanište je jesenske mrižice (Limonium serotinum) i modrikastog pelina (Artemisa caerulescens), a često su prisutni i buseni primorskog sita (Juncus maritimus), obalni zvjezdan (Aster tripolium) te primorska pepeljuga (Halimione portulacoides).
Nad vodom ćemo vidjeti kako lete vretenca (Odonata), a u proljeće sresti poneku žabu i bjeloušku (Natrix natrix). Od ptica često vidimo divlje patke, galebove, gnjurce, crnu lisku (Fulica atra), kokošicu (Rallus aquaticus). Sezonski dolaze mala bijela čaplja (Egretta garzetta) i siva čaplja (Ardea cinerea) te druge ptice močvarice. Vodomar (Alcedo atthis) s grana budno osmatra ribe u vodi. Zbog mnoštva kukaca u večernjim satima redovito vidimo šišmiše u lovu.
S obzirom da su ovi stanišni tipovi ugroženi i rijetki, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati ili povećati njihovo prirodno područje rasprostranjenosti, površinu i specifičnu strukturu. Na taj ćemo način ujedno i očuvati povoljno stanje ugroženih vrsta značajnih za ove stanišne tipove.
obična krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis), gatalinka (Hyla arborea), močvarna smeđa žaba (Rana dalmatina) divlja patka (Anas platyrhynchos), galeb klaukavac (Larus michahellis), gnjurac (Tachybaptus ruficollis), crna liska (Fulica atra), kokošica (Rallus aquaticus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), siva čaplja (Ardea cinerea), vodomar (Alcedo atthis), šišmiš (Myotis myotis), vretence (Odonata), bjelouška (Natrix natrix) jesenska mrižica (Limonium serotinum), modrikasti pelin (Artemisa caerulescens), primorsko sito (Juncus maritimus), obalni zvjezdan (Aster tripolium), primorska pepeljuga (Halimione portulacoides)
✨Slicni sadržaji
Camino Fažana
Camino u Fažani nudi hodočasnicima i šetačima priliku da istraže zadivljujuće krajolike i kulturnu baštinu našeg čarobnog malog mjesta.
Bicikliranje
Doživite Fažanu biciklirajući. Dvije staze – 301 Vasianum i 302 Sv. Elizej odvest će vas daleko od stresne svakodnevice i prikazati vam Fažanu i okolicu na posve nov način. Biciklističke staze mijenjaju se s asfaltiranih cesta i sa šetnice koja prolazi uz kristalno čisto fažansko more na makadamske ceste okružene niskim mediteranskim raslinjem, kroz maslinike \[…\]
Nacionalni park Brijuni
Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta.
Kuća za brodice
U Kući za brodice otvoren je interpretacijsko-edukacijski centar Nacionalnog parka Brijuni. U kući je živio i radio dr. Otto Lenz, otočki liječnik. Ovdje je sa svojom obitelji proveo više od 30 godina, pa se u uvodnom dijelu izložbe saznaje o njihovom životu na otoku kao i o brojnim poznatim posjetiteljima koji su boravili na otoku \[…\]
Izlet u Nacionalni park Brijuni
Kako posjetiti Nacionalni park Brijuni? Kako biste posjetili nacionalni park potrebno je ukrcati se na brod u malome mjestu Fažana. U samome centru nalazi se mol s kojega isplovljava brod, prije ukrcaja potrebno je kupiti karte u poslovnici NP Brijuni u Fažani, a novost za naše posjetitelje je mogućnost online kupnje karata. Dolazak brodom Vožnja \[…\]
Kulturno-povijesna baština Nacionalnog parka Brijuni
“Kada na brijunskim otocima još neotkriveni i gotovo nepristupačni spomenici iz svih razdoblja – od ranih perioda predromanske Istre sve do 16. stoljeća, budu otkriveni i dostupačni istraživanjima, tada će prekrasan otok biti jedinstven muzej bogat arhitektonskim inventarom visoke umjetničke i povijesne vrijednosti. Svim kulturama, koje su kroz povijest naseljavale obalu sjevernog Jadrana, biti će \[…\]